Jedan od popularnijih poslovnih subjekata među mladim poduzetnicima je paušalni obrt. Mnogi ga smatraju odličnom prilikom za samozapošljavanje. U nastavku donosimo pregled najvažnijih informacija potrebnih za otvaranje i uspješno vođenje ovog tipa obrta.
Paušalni obrt je…
Riječ je o vrsti poslovnog subjekta koji je zapravo klasičan obrt, ali se njegovo oporezivanje provodi paušalno. Dakle, to je najnormalniji obrt kakvog otvaraju svi novi obrtnici. Razlika nastaje isključivo s porezne strane, jer se porez uplaćuje paušalno.
Ovakav obrt danas je iznimno popularan, a osigurava i odlične uvjete za samozapošljavanje. Naime, davanja državi kod ovog tipa obrta su malena, a potrebna papirologija minimalna. Obrtnik se zbog toga može punim kapacitetom posvetiti onome bitnom – radu s klijentima i uspješnom poslovanju.
Samozapošljavanje je iznimno popularno u svijetu, a taj trend postepeno jača i u Hrvatskoj. Sve je više ljudi koji se odlučuju za pokretanje vlastitog posla. Mnogima od njih, paušalni obrt se pokazao optimalnim odabirom, upravo zbog minimalne papirologije i relativno niskih davanja. Država je paušalnim obrtnicima izišla u susret te smanjila broj evidencija koje je potrebno voditi (na knjigu računa i račune).
Novi poduzetnici često su neodlučni između paušalnog obrta i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Većini bi paušalni obrt ipak trebao biti bolji odabir, iz više razloga. Više o tome donosimo u nastavku.
Davanja državi
Nakon otvaranja paušalnog obrta (ili bilo koje druge registrirane djelatnosti), kao odgovorna osoba snosimo troškove poslovanja. Dakle, za svaku isplaćenu plaću potrebno je državi uplatiti određeni iznos za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje te pripadajuće poreze. Sva ona davanja koja je na našu plaću prije državi davao naš poslodavac, a mi o tome „ni znali nismo“, tada postaju naša briga i odgovornost. Konkretno, računajte na sljedeća davanja:
- Paušalni porez
Ovaj porez uplaćuje se kvartalno (4 puta godišnje, svaka 3 mjeseca), a njegova visina ovisi o tome u kojem se razredu zarade nalazi paušalni obrt, tj o tome kolika su primanja obrta. Otud i naziv ovog tipa obrta. S početkom nove kalendarske godine definira se u koji razred obrt ide te godine. Što je zarada veća, veći je i iznos poreza koji se plaća. Sveukupni godišnji troškovi paušalnog poreza kreću između otprilike 1.500 i 6.000 kuna, ovisno o poreznom razredu. Više o poreznim razredima nalazi se u idućem poglavlju teksta.
- Mirovinsko i zdravstveno osiguranje
Sigurno ste čuli za izraz doprinosi. Obrtnici često mirovinsko i zdravstveno osiguranje jednim nazivom nazivaju doprinosi. No, uz mirovinsko (1. i 2. stup) i zdravstveno osiguranje, u doprinose spadaju i doprinos za zapošljavanje te doprinos za zaštitu zdravlja na radu. Ove se obaveze uplaćuju na mjesečnoj bazi, a trenutno iznose 1151 kunu i 57 lipa po osobi.
- Članstvo Hrvatskoj obrtničkoj komori
Novi obrtnici u prvoj su godini poslovanja oslobođeni plaćanja naknade za Hrvatsku obrtničku komoru. Bez obzira da li se obrt otvori u 2. ili 11. mjesecu, cijelu prvu godinu poslovanja obrtnik je oslobođen ovog nameta. Troškovi iznose oko 80 kuna mjesečno.
- Doprinos za općekorisne funkcije šuma (tzv. OKFŠ)
Sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost prema zakonu su obveznici plaćanja doprinosa za općekorisne funkcije šuma. Naknada se određuje u visini 0,0265% od ukupnih prihoda tvrtke ili obrta ostvarenih tijekom poslovne godine. Obzirom na dati postotak, riječ je o malim iznosima, a pripadajući obrazac i plaćanje mora biti izvršeno do kraja travnja tekuće godine za prethodnu godinu.
- Članarina turističkim zajednicama
Ovo davanje odnosi se na obrtnike u turističkim sredinama. Obrti koji svoje sjedište imaju u turističkim mjestima, obveznici su plaćanja članarine turističkim zajednicama. Visina ovog davanja definira se dvojako: ovisi o tome koliko je određeno mjesto visoko pozicionirano na ljestvici turističkih mjesta i o djelatnosti(ma) samog obrta. Jedan dio mjesta u Hrvatskoj oslobođen je plaćanja ove naknade, zato što neke općine nemaju status turističkih mjesta.
Porezni razredi
Kod paušalnog oporezivanja porez se plaća prema unaprijed izračunatim iznosima. Paušalno oporezivanje omogućuje obrtnicima da porez plaćaju po kvartalima (trošak se raspoređuje tijekom godine), a iznos koji plaćaju definiran je unutar pet razreda. Porezni razredi za paušalce definirani su prema visini prihoda kojeg obrtnik ostvari u kalendarskoj godini. Od 1. siječnja 2018. godine obrtnik paušalac ima pravo zaraditi do 300 tisuća kuna godišnje. U skladu s tim, napravljeni su sljedeći paušalni razredi:
- ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini do 85 tisuća kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 12750 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 1.530 kuna poreza
- ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini od 85 do 115 tisuća kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 17.50 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 2.070 kuna poreza
- ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini od 115 do 149,5 tisuća kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 22425 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 2.691 kunu poreza
- ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini od 149,5 do 230 tisuća kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 34,5 tisuća kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 4140 kuna poreza
- ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini od 230 do 300 tisuća kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 45 tisuća kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 5400 kuna poreza
Svi koji su prošle godine proučavali pitanje otvaranja ovog tip obrta, primijetit će da su porezni razredi mijenjani, počevši od najnižeg koji je prije bio ograničen na zaradu do 70 tisuća godišnje pa sve do najvišeg koji je s 230 pomaknut na 300 tisuća kuna. Zapamtite i da je maksimalna godišnja zarada paušalnog obrta ograničena na 300 tisuća kuna, dakle više od toga ne smijete zaraditi želite li imati ovakav tip obrta.
Primjerice, ako obrtnik u jednoj godini uprihodi do 85 tisuća kuna prometa, dužan je državi uplatiti 1530 kuna poreza na godišnjoj razini. Odnosno, kada to podijelimo na kvartale (4 rate), dolazimo do cifre od 382 kune i 50 lipa po kvartalu. Ako taj iznos podijelimo na sve mjesece u godini, dolazimo do toga da obrtnik koji u jednoj godini zaradi do 85 tisuća kuna, na mjesečnoj bazi plaća oko 128 kuna poreza. Ovo je izračun za najniži razred paušalnog oporezivanja, a na isti način možete izračunati visinu paušalnog oporezivanja po mjesecima i kvartalima i za ostale razrede.
Prilikom otvaranja obrta, paušalni razred odabirete sami. Preporuka je da se za početak odlučite za najmanji razred, odnosno da prilikom popunjavanja obrasca u poreznoj upravi pod očekivane prihode upišete neka cifra manju od 85 tisuća kuna, kako ne biste preplatili porez na kraju godine.
Paušalni porezni razred definirat će vam se iznova svake godine, a ovisit će o tome kolika vam je bila zarada u prošloj godini. Primjerice, ako ste u protekloj godini bili u nižem paušalnom razredu pa ipak ostvarili primitke iznad tog razreda, u novoj godini bit ćete automatski prebačeni u viši paušalni razred (ovisno o primitcima u prethodnoj godini). Također, na početku nove godine bit ćete dužni uplatiti razliku poreza.
Vrijedi napomenuti kako se na spomenuti paušalni porez dodaje i prirez koji se plaća ovisno o mjestu poslovanja obrta. Primjerice, stopa prireza u Zagrebu je dosta visoka (18%) pa će tamošnji obrtnici plaćati i nešto veći iznos prireza. S druge strane, neka manja mjesta i gradovi imaju jako niske stope prireza ili ih čak nemaju pa će za obrtnike u tim mjestima ta cifra biti gotovo zanemariva ili nepostojeća. Gledano u prosjeku, prirez je trošak koji ćete morati podmiriti, ali njegov iznos u pravilu ne predstavlja veliko financijsko opterećenje za vaše poslovanje. Visina prireza ovisi isključivo o lokalnoj vlasti u području u kojem se nalazi sjedište vašeg obrta.
A da ipak otvorim j.d.o.o.?
Ovo pitanje si vjerojatno postavi svaka osoba koja razmišlja o otvaranju obrta. Sagledajmo zato osnovne sličnosti i razlike između ta 2 tipa pravne osobe.
|
Paušalni obrt |
JDOO |
|
|
Minimalni početni kapital |
/ | 10 HRK |
|
Do 500 kuna |
Oko 1000 kuna |
|
|
Dokumentacija sjedišta |
Potvrda o korištenju prostora |
Ugovor o najmu prostora |
|
Djelatnost |
Ograničen izbor |
Slobodan izbor |
|
OIB |
Koristi OIB vlasnika |
Ima vlastiti OIB |
| PDV | Do zarade od 300 tisuća HRK van sustava PDV-a |
Vlasnika bira status |
|
Poslovanje s inozemstvom |
Moguće |
Moguće |
|
Knjigovodstvo |
Jednostavno |
Složeno |
|
Troškovi zatvaranja |
Niski |
Nešto viši (složeniji proces) |
Kada kažemo da je izbor djelatnosti paušalnim obrtnicima ograničen, radi se o tome da postoje određene djelatnosti za koje ne možete registrirati ovaj tip obrta. One su:
- samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i sl.
- samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i sl.
- samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša
- samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, tumača, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti.
Pronađete li vašu željenu djelatnost na ovom popisu, morat ćete razmisliti o drugim oblicima poslovanja jer ovaj tip obrta za njih nećete moći otvoriti. Razlikujemo tri tipa obrta prema djelatnosti: slobodni, vezani i povlašteni. Slobodni su oni obrti kod kojih se od obrtnika traži da navede djelatnosti koje želi obavljati i koje ima pravo raditi, a da pri tome ne postoji nikakav uvjet za obavljanje tih djelatnosti (nije potrebna diploma te struke). Vezani obrti obavezuju obrtnika da zaposli osobu koja ima odgovarajuću stručnu spremu ili položen majstorski ispit iz područja željene djelatnosti obrta, kako bi se mogla obavljati određena djelatnost. Za otvaranje povlaštenih obrta potrebna je posebna dozvola, odnosno povlastica. Radi se uglavnom o uskom krugu djelatnosti, koje imaju neka svoja pravila poslovanja.
Odlučio sam, što sad?
Avantura zvana otvaranje obrta u ovom slučaju izgledat će otprilike ovako…
Za početak, svom obrtu morate dati ime, odabrati djelatnost kojom ćete se baviti te sjedište obrta. Kod izbora djelatnosti ne morate se ograničiti na jednu – možete ih imati više, ali jedna mora biti temeljna. Što se tiče odabira sjedišta, ono u slučaju odabira djelatnosti za koju nije potreban neki poseban prostor (primjerice djelatnost u sferi digitalne tehnologije) može biti i vaša kućna adresa.
Idući korak je prijava za upis u Porezni registar, koja se podnosi u nadležnom uredu Odsjeka za obrtni registar. Od dokumenata svakako ponesite osobnu iskaznicu ili putovnicu sa sobom. Na licu mjesta popunit ćete obrazac prijave, tzv. OR obrazac. Pri registraciji obrta potrebno je uplatiti troškove registriranja obrta i izdavanja obrtnice, koji iznose 270 kuna.
Nakon što registrirate obrt, trebate izraditi i vlastiti pečat. Na pečatu se mora nalaziti ime i adresa sjedišta obrta, a za izradu pečata trebat će vam kopija Rješenja o upisu obrta u Obrtni registar. Trošak izrade pečata varira, no u pravilu se kreće između 150 i 200 kuna. Tiskare u pravilu i same znaju što pečat treba sadržavati prema Zakonu. Pored toga, slobodni ste na njega dodati još neke elemente, primjerice logotip tvrtke. Sama izrada često je gotova već unutar pola sata.
Vašem obrtu potreban je i žiro račun preko kojeg će poslovati, a njega otvarate u banci prema vlastitom izboru. Za otvaranje računa trebat će vam osobna iskaznica, Rješenje o upisu obrta u Obrtni registar, obrtnica te pečat.
Nadalje, vaš novootvoreni obrt trebate registrirati u sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Ono što trebate učiniti je popuniti dva obrasca: M – 1P i M – 11P. Obrasce predajete u nadležnom uredu HZMO-a, a prilikom njiihove predaje uz sebe trebate imati kopiju Rješenja o početku poslovanja obrta. Nakon upisa u sustav mirovinskog osiguranja, oni vas automatski upisuju u sustav zdravstvenog osiguranja.
Prijaviti se morate i nadležnom uredu Porezne uprave i to u roku 8 dana od osnivanja obrta. Nadležni ured je onaj nadležan za adresu na kojoj ste prijavili sjedište obrta. Prilikom prijave predajete popunjen obrazac RPO.
Što se tiče papirologije, dužni ste imati i voditi nekoliko dokumenata. Knjiga prometa dokument je u kojem se bilježe sve obavljene transakcije, bilo gotovinske, bilo bezgotovinske. Može se voditi na dva načina, u pisanom ili elektroničkom obliku. Temeljem knjige prometa, svake godine do 15. siječnja dužni ste Poreznoj upravi predati popunjen obrazac PO-SD za prethodnu godinu. Unutar obrasca kvartalno se zbrajaju svi prometi unutar prethodne godine i temeljem ovog obrasca vrši se povrat ili nadoplata poreza. Dobra vijest za sve one obrte za usluge koji plaćanja vrše isključivo bezgotovinski, preko transakcijskog računa, je da nisu dužni imati fiskalnu blagajnu. Ovo donekle pojednostavljuje poslovanje, a račune uvijek možete fiskalizirati online putem, pomoću servisa poput Minimaxa, Webračuna, Solo-a i sl.
Ako u svom obrtu zapošljavate isključivo sebe, ne podliježete inspekcijskom nadzoru iz područja zaštite na radu. Međutim, ako zaposlite još nekoga na ovaj ili onaj način, prestajete biti isključivo samozaposlena osoba i podliježete inspekcijskom nadzoru zaštite na radu. Ako vam obilaženje ureda i šaltera ipak nije opcija, obrt možete registrirati i putem sustava e-Građani. Ovaj sustav bit će vam koristan i u daljnjem poslovanju jer u podsekciji sustava, koja se zove e-Obrt, moći ćete pronaći sve važne dokumente vezane uz vaš obrt i jednostavno im i brzo pristupiti, preuzeti ih ili ispisati.
Važno je znati
Svaki obrtnik, pa tako i paušalni, za obveze svog obrta odgovara svojom cjelokupnom imovinom. Čak i ako zatvorite obrt, i dalje ćete dugove nastale za vrijeme njegova poslovanja morati podmiriti svojom osobnom imovinom. Uzmite to u obzirom prilikom odluke o otvaranju paušalnog obrta, kao i prilikom donošenja poslovnih odluka.
Puno sreće u plovidbi poduzetničkim vodama želi vam Tilio!